Službeni blog Ekološke udruge
"Izvor"
SLUŽBENA STRANICA
Brojač posjeta
100072
Svjetski sat

Zabavno i ozbiljno
Divlji deponiji
Zašto je ilegalno odlagalište otpada opasno?

Zbrinjavanje otpada

Translator
Misao vodilja
"Šuma je savršena ekološka tvornica. Idealno stanište za brojni živi svijet i blagodat za čovjeka."

Blog - prosinac 2009
ponedjeljak, prosinac 21, 2009
    Iako je cijela Hrvatska pokrivena debelim snježnim prekrivačem, a temperatura je „zaglibila„ u žestoki minus, hrabra ekipa sastavljena od čak tri člana Ekološke udruge „Izvor“ (Duša, Ogi i Kata) zaputila se prema Pakracu s ciljem promicanja ideja moderne ekologije, održati predavanje na temu „Voda je život“. Šala mala, ipak nismo toliki junaci, no predavanje je održano 3.12.2009. u Učeničkom domu pred okupljenom masom srednjoškolaca, a  u dosluhu s jednom od njihovih odgojiteljica, prof. Katarinom Ruškan, inače našom sugrađankom zaposlenom u spomenutom domu.

    Moramo napomenuti da smo bili vrlo lijepo primljeni i iznenađeni mnoštvom okupljenih mladih ljudi iako se na kraju ispostavilo da i nije baš da ih sve toliko zanima ekologija, prema par pokazatelja došli smo do zaključka da ih je dosta ondje bilo „pod muss“ No bilo ih je i zaista zainteresiranih za tematiku predavanja, a to je kad se sve zbroji i oduzme najbitnije.   Zahvaljujemo se svima na gostoprimstvu i nadamo se da smo ovim predavanjem barem jednu od tih mladih glava potakli da se aktivno uključi u očuvanje Plavog planeta.

foto
ekoizvor @ 15:08 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, prosinac 2, 2009
Muški bunar

    Na Psunju,sjeverozapadno od Nove Gradiške, na predjelu Muški bunar nalaze se ostaci nekadašnjih psunjskih prašuma bukve i hrasta kitnjaka. Ti očuvani dijelovi starih psunjskih šuma svjedoče o nekadašnjem bogatstvu slavonskog sredogorja s vrlo kvalitetnim i lijepim šumama, a upravo zbog toga je taj predio proglašen "specijalnim rezervatom šumske vegetacije".

U zakonu o zaštiti prirode, bivše države, (N. N. br. 54 od 25. prosincu 1976. godine) član 20 glasi:

    "Specijalni rezervat je područje u kojem je osobito izražen jedan ili više elemenata prirode (biljne i životinjske vrste, njihove zajednice, reljef, vodi) i osobitog je znanstvenog značenja i namjene.
Specijalni rezervat može biti: šumske vegetacije, botanički, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.) rezervat u moru, geografski i geološki i dr.
U SPECIJALNOM REZERVATU NISU DOZVOLJENE RADNJE KOJI. BI MOGLE NARUŠITI NJEGOVA SVOJSTVA ZBOG KOJIH JE PROGLAŠEN REZERVATOM (BRANJE I UNIŠTAVANJE BILJAKA, UZNEMIRAVANJE, HVATANJE I UBIJANJE ŽIVOTINJA, UNOŠENJE STRANIH VRSTA, MELIORACIONI ZAHVATI, RAZNI OBLICI PRIVREDNOG 1 OSTALOG KORIŠTENJA I SL.) "

    Ove godine navršava se 80 godina otkako su 5. IX. 1929. godine zakonom zaštićeni šumski predjeli MUŠKI BUNAR i PRAŠNIK.

    MUŠKI BUNAR nalazi se na jugozapadnom dijelu Psunja na nadmorskoj visini od 750 do 800 metara, gdje je u odijelima 1 lb, 12a, 45d i 46 b na površini od 41,85 ha izlučena iz redovnog gospodarenja 1929. godine od 150 do 300 godina stara bukova šuma (24 ha) i mješovita šuma bukve i hrasta kitnjaka (18 ha). U prvom redu zdravstveno stanje, obrast, sklop, visina i prsni promjeri zadivljuju namjernike u toj šumi, jer je to zaista izvanredno djelo prirode koje moramo sačuvati za buduće generacije.
Visina bukovih stabala kreće se do 40 metara visine, a prsni promjeri bukve i hrasta kitnjaka dosežu i do 200 cm.
S fitocitološkog gledišta tu je razvijena gorska bukova šuma (Eagetum croaticum montanum Horv. 38) i na S i O dispoziciji raste šuma hrasta kitnjaka s bukvom.

    Šumarska znanost, nastava i praksa u Hrvatskoj ima stogodišnju tradiciju, najdužu na jugoistoku Europe, s kojom se može pohvaliti mali broj zemalja u Europi. Kod nas se još uvijek nalaze najkvalitetnije šume hrasta lužnjaka, šume bukve i druge šume, ali na žalost mi se danas ne možemo pohvaliti brojnošću objekata kao što su MUŠKI BUNAR i PRAŠNIK. Imali smo još prije nekoliko desetljeća prigodu zaštititi čitav niz jedinstvenih objekata, jer su tada posječeni zadnji stari slavonski hrastovi, papučki i banijski bukvici, velebitske prašume jela i bukve i dr. Ta spoznaja nas još više obvezuje da s više pažnje čuvamo rezervate MUŠKI BUNAR i PRAŠNIK, kako bismo što je moguće vise stekli saznanja o tim vrlo složenim , dinamičnim i osjetljivim šumskim ekosistemima, te da ta saznanja korisno upotrijebimo pri gospodarenju u ostalim sličnim šumama.
Budućnost tih objekata i dalje gledamo samo kroz trajnu zaštitu koja mora poprimiti aktivni oblik, a akt o zaštiti istih mora obvezivati sve. Oni trebaju i dalje služiti u nastavne svrhe i biti otvoreni za sve ljubitelje prirode.
Samo na taj način zaštita će postići svoje puno opravdanje, a društvo će se moći barem djelomično odužiti svim šumarima entuzijastima koji su u prošlosti i sadašnjosti nesebično ulagali svoj trud i sredstva pri čuvanju i zaštiti tih objekata.

    Nenadmašnim perom šumara književnika šumu je opisao Josip Kozarac u poznatoj pripovijetki "Slavonska šuma":
"Tko je jedamput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim štabarjem, uspravni čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti. Tu se dižu velebni hrastovi sa sivkastom korom izrovanom ravnim brazdama koji' teku duž. cijelog 20 metara visokog debla sa snažnom širokom krošnjom, koja no gaje okrunila kao stasitog junaka kučina. Ponosito se oni redaju jedan do drugoga, kao negda kršni vojnici krajiški, a iz cijele imprikaze čitaš, da su ori/uši snagom, da prkose buri i munji, da su najjači i najplemenitiji u svom carstvu i plemenu.
... Gdje je tlo malo vlažnije, tu se podigao viti, svijetli jasen s bijelom, sitno izvezenom korom, ponešto vijugavog stabla, komu je na vršiki sjela prozirna krošnja, poput vela na licu krasotice... Mjestimice podigao se i crni brijest uspravan kao prst, sa sitnim obješenim li vojarna i Ijušturastom korom uvijek nekako mrk i zlovoljan, pravi pesimista i podmuklica ... Ta tri debla otimaju se za prvenstvo, što se tiče ogromnosti i veličine: ovdje nadjačava hrast, tamo jasen i brijest...
SRETAN JE ONAJ NAROD KOJI ZNA CIJENITI ŠTO JE ŠUMA


    Članovi Hrvatskog planinarskog društva „Strmac“ i članovi Ekološke udruge "Izvor“ u sklopu proslave obilježavanja 80. obljetnice proglašenja "specijalnog rezervata" organizirali su cijelodnevni izlet od Strmca do Muškog bunara te se poklonili "starcima" hrastovima i  bukvama.
Malo je "orijaša" ostalo i svatko tko ih želi vidjeti trebao bi otići na Psunj, jer i oni se polako suše i padaju na tlo, što od ljudskog nemara, što od klimatskih promjena ili drugih bolesti modernog vremena.

    Pošto je Psunj tijekom Domovinskog rata oskvrnut  minama, po spomenutim područjima se nije preporučljivo kretati bez vodiča, a definitivno najbolji poznavatelji ovoga područja članovi HPD „Strmac“ su i više nego voljni u svako vrijeme sve zainteresirane ljubitelje prirode sigurno povesti do ovog prekrasnog mjesta, jednog od posljednjih utočišta netaknute prirode. Iskoristite njihovu ljubaznost i „uronite“ u beskrajno zelenilo
ekoizvor @ 21:25 |Komentiraj | Komentari: 0