Službeni blog Ekološke udruge
"Izvor"
SLUŽBENA STRANICA
Brojač posjeta
100072
Svjetski sat

Zabavno i ozbiljno
Divlji deponiji
Zašto je ilegalno odlagalište otpada opasno?

Zbrinjavanje otpada

Translator
Misao vodilja
"Šuma je savršena ekološka tvornica. Idealno stanište za brojni živi svijet i blagodat za čovjeka."

Blog
četvrtak, listopad 8, 2009

    U razdoblju možda jednog današnjeg životnog vijeka nestala je civilizacija Maja, jedna velika i grandiozna civilizacija, koja je gradila spektakularne hramove i gradove od 100 000 stanovnika, u vrijeme dok je Pariz još bio neugledno selo, a Europa u svom slabo zapamćenom mračnom dobu. Arheolozi su dugo tražili razlog iznenadnog napuštanja velikih gradova u vrlo kratkom razdoblju, i degradaciji jedne velike kulture koja je preko noći od gradske postala prašumska i onda su došli do odgovora. Voda! Majanci su za potrebe svojih velikih gradova i sve većeg priljeva stanovništva, iskrčili velike prostore kišne šume, da bi napravili nove poljoprivredne površine za prehranu stanovništva. Krčenjem velikih šumskih površina svako desetljeće bilo je sve manje padavina, dok nije došlo do velikih suša i obilnih i kratkih proloma oborina koje su sa suhe i ispucale zemlje odnosile plodno tlo koje je prestalo biti uporabljivo za ratarstvo. Zalihe podzemne vode su brzo nestale zbog manjka sezonskih kiša koje su ovisile o isparavanju sa nekadašnjih velikih šumskih površina. Glad i bolesti istjerali su narod iz gradova i potakle seobe i nestanak civilizacije. Potom je nakon mnogo godina prašuma progutala nekad veličanstvene metropole.

    Kakve to veze ima sa nama? Jesu li nedavne poplave u Drežniku, Rešetarima, Tisovcu, Bukovici, slučajnost ili slijed ljudskih pogrešaka prema prirodi? Što kažu suhe činjenice? One mnogo toga imaju za reći ali imamo li ušiju za slušanje, mozga da se zbrojimo i srca da djelujemo?
    Načelnik općine Rešetari Zlatko Aga, prvi je uvidio da su presušeni bunarevi u Drežniku i Gunjavcima, i alarmantno stanje poljoprivrede u svim okolnim općinama, te sve češći naleti olujnih nevrijemena koji prouzrokuju bujice blata i vode, usko povezani sa ogoljivanjem ogromnih šumskih površina iznad tih mjesta. Dobro je uočljivo i iz zraka (kliknite ovdje), u programu Google Earth, iako su podaci stari par godina, a ogoljene površine drastično su se povećale. Ima još poražavajućih statistika.
    Od zadnjih 10 godina, čak je 8 godina sa izmjerenim najvišim prosječnim temperaturama od zadnjih 120 godina otkad se vrši mjerenje. Slavonija već preko 10 godina ima trend nedostatka oborina, a posebno snijega, uz redovno isušivanje potoka, rječica i seoskih bunareva. Voćke se suše, isušeno tlo puca i gubi vlažnost i hranjivost, nema vode za zalijevanje niti za piće, poljoprivredni urod sve je siromašniji. Korita nekad bujnih potoka Adžamovke, Rešetarice, Pokotine, zarasla su u travu veći dio ljeta, jer su svi šumski izvori vode presušili.
    Iako je naše šumsko bogatstvo poznato po visokom postotku samoobnovljivosti, bojim se da su ta vremena i trendovi ostali kao podsjetnik za našu odgovorniju prošlost naspram prirodi i njenim zakonima. Prije nekoliko godina veliki dio populacije pitomog kestena uništen je izbijanjem neke bolesti, kojoj uzrok može biti samo učestala uporaba kemikalija u šumama, koje zatiru prirodnu bioraznolikost biljnih vrsta u korist prevladavanja komercijalno isplativih vrsta poput hrasta i bukve. Da vas podsjetimo, sadnice kestena u naše krajeve donijeli su Rimljani, u doba kad smo bili dio toga velikog carstva. Uglavnom, nešto se čudno događa sa nama, gledamo, šutimo i trpimo. Svakom mještaninu Drežnika jasno je da vode nema jer su mnoge šume posječene, a šumska izvorišta davno su nestala. Šume su nam tokom ljeta toliko suhe da svaka kiša nestane za tren oka pod zemljom kao da nije ni padala. Jasno je i da učestale bujice odnose plodno i hranjivo tlo sa površine koja je ogoljena sječom, Jasno je i da su male šanse da se tu šuma ponovno obnovi i da taj proces bude dugotrajniji nego što se očekuje.
    Računica je jasna i nemilosrdna, ako nema vode, nema ni života. Možda će u nekoj skoroj budućnosti mnoga sela ostati prazna zbog iseljavanja radi nedostatka vode, kao što su šokantna i predviđanja mnogih analitičara da će se budući ratovi voditi oko prava i vlasništva na vodu. Slavonija će teško ostati žitnica, ako nam brda budu gola i bez šume.
    Možda je krajnje vrijeme da se sastanu načelnici općina, mještani, službenici javnih poduzeća i civilne udruge, kako bi osvijestili postojanje ovog velikog problema koji se sve više potencira u kvaliteti života i samoj mogućnosti opstanka u tim područjima. Šuma, voda i zrak su međusobno ovisni i isprepleteni, a ne smijemo zaboraviti da je konačni korisnik funkcioniranja te biosfere sam čovjek. Dakle, da ponovimo lekciju: bez šume nema vode, bez vode nema života, bez vode nema šume!

Kliknite za veći prikaz:
ekoizvor @ 18:17 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare